Baza podataka organizirana je zbirka strukturiranih informacija ili podataka koji se obično pohranjuju elektronički u računalni sustav. Bazom podataka obično upravlja sustav za upravljanje bazom podataka (DBMS). Podaci i DBMS zajedno s aplikacijama koje su s njima povezane nazivaju se sustavom baza podataka koji se često skraćuje na samo bazu podataka.
Podaci unutar najčešćih vrsta baza podataka koje se danas upotrebljavaju obično se modeliraju u recima i stupcima u nizu tablica kako bi obrada i pretraživanje podataka bili učinkoviti. Podacima se zatim može jednostavno pristupiti, može se njima upravljati, mijenjati ih, ažurirati, kontrolirati i organizirati. Većina baza podataka za zapisivanje i postavljanje upita upotrebljava strukturirani jezik za upite (SQL).
SQL je programski jezik koji upotrebljavaju gotovo sve relacijske baze podataka za pretraživanje podataka, manipuliranje njima i definiranje podataka, kao i za kontrolu pristupa. SQL je prvi put razvijen u IBM-u 1970-ih s tvrtkom Oracle kao glavnim doprinositeljem, što je dovelo do implementacije standarda SQL ANSI, a SQL je potaknuo mnoga proširenja poduzeća kao što su IBM, Oracle i Microsoft. Iako je SQL još uvijek u širokoj upotrebi, počinju se pojavljivati novi programski jezici.
Baze podataka dramatično su se razvijale od svog nastanka početkom 1960-ih. Navigacijske baze podataka kao što je hijerarhijska baza podataka (koja se oslanjala na model sličan stablu i dopuštala samo odnos jedan prema više) i mrežna baza podataka (fleksibilniji model koji je omogućio višestruke odnose) bili su izvorni sustavi koji su se upotrebljavali za spremanje podataka i manipuliranje njima. Iako su bili jednostavni, ti rani sustavi nisu bili fleksibilni. U 1980-ima postale su popularne relacijske baze podataka, a 1990-ih uslijedile su objektno orijentirane baze podataka. U novije vrijeme pojavile su se NoSQL baze podataka kao odgovor na rast interneta i potrebu za većom brzinom i obradom nestrukturiranih podataka. Danas baze podataka u oblaku i samoposlužne baze podataka predstavljaju inovaciju u vezi s prikupljanjem i spremanjem podataka, upravljanjem njima i njihovom upotrebom.
Baze podataka i proračunske tablice (kao što je Microsoft Excel) praktični su načini spremanja podataka. Primarne razlike između njih su:
Proračunske tablice izvorno su dizajnirane za jednog korisnika, a to je vidljivo iz njihovih karakteristika. Odličnesu za jednog korisnika ili mali broj korisnika kojima ne treba puno nevjerojatno složenih upravljanja podacima. S druge strane, baze podataka dizajnirane su tako da imaju puno veće zbirke organiziranih informacija, ponekad čak i ogromne. Baze podataka omogućuju brojnim korisnicima brz i siguran istovremeni pristup podacima i njihovo pretraživanje uz pomoć iznimno složene logike i jezika.
Postoje različite vrste baza podataka. Najbolja baza podataka za određenu organizaciju ovisi o tome kako ta organizacija namjerava upotrijebiti podatke.
To je samo nekoliko od desetaka vrsta baza podataka koje se danas upotrebljavaju. Druge, manje česte baze podataka prilagođene su vrlo specifičnim znanstvenim, financijskim ili drugim funkcijama. Uz različite vrste baza podataka, promjene u pristupima razvoju tehnologije i dramatični napredak kao što su oblak i automatizacija potiču stvaranje baza podataka u potpuno novim smjerovima. Neke od najnovijih baza podataka uključuju
Softver baze podataka upotrebljava se za izradu, uređivanje i održavanje datoteka i zapisa baze podataka, što omogućuje jednostavniju izradu datoteka i zapisa, unos podataka, uređivanje podataka, ažuriranje i izvješćivanje. Softver upravlja i pohranom podataka, sigurnosnim kopijama i izvješćivanjem, kontrolom s više pristupa i sigurnošću. Velika sigurnost baza podataka danas je posebno važna jer krađa podataka postaje sve češća. Softver baze podataka ponekad se naziva i sustavom za upravljanje bazom podataka (DBMS).
Softver baze podataka pojednostavljuje upravljanje podacima jer korisnicima omogućuje da pohrane podatke u strukturiranom podatku i potom im pristupaju. Obično ima grafičko sučelje koje će vam pomoći pri izradi podataka i upravljanju njima, a u nekim slučajevima korisnici mogu konstruirati vlastite baze podataka s pomoću softvera baze podataka.
Baza podataka obično zahtijeva sveobuhvatan softverski program baze podataka poznat kao sustav za upravljanje bazom podataka (DBMS). DBMS služi kao sučelje između baze podataka i krajnjih korisnika ili programa, što korisnicima omogućuje dohvat podataka, njihovo ažuriranje i upravljanje načinom organiziranja i optimizacije podataka. DBMS olakšava nadzor i kontrolu baza podataka, omogućujući razne administrativne operacije kao što su nadzor izvedbe, podešavanje te sigurnosno kopiranje i vraćanje.
Neki primjeri popularnog softvera baze podataka ili DBMS-ova uključuju MySQL, Microsoft Access, Microsoft SQL Server, FileMaker Pro, Oracle Database i dBASE.
MySQL je sustav otvorenog izvornog koda za upravljanje relacijskom bazom podataka koji se temelji na SQL-u. Osmišljen je i optimiziran za web aplikacije te se može izvoditi na bilo kojoj platformi. Budući da su se usporedo s internetom pojavili novi i drukčiji zahtjevi, MySQL je postao omiljena platforma za web-programere i web-aplikacije. Budući da je dizajniran za obradu milijuna upita i tisuća transakcija, MySQL je popularan odabir za e-tvrtke koje moraju upravljati većim brojem novčanih transakcija. Fleksibilnost na zahtjev primarna je značajka baze podataka MySQL.
MySQL je DBMS iza nekih od najboljih web-stranica i web-aplikacija u svijetu, uključujući Airbnb, Uber, LinkedIn, Facebook, Twitter i YouTube.
Zahvaljujući prikupljanju ogromne količine podataka s interneta stvari koji mijenja način života i industriju diljem svijeta, poduzeća danas imaju pristup većem broju podataka nego ikad prije. Za napredne organizacije to znači da baze podataka više ne služe samo kao osnovno spremište podataka i transakcije, već omogućuju analiziranje ogromnih količina podataka iz više sustava. Upotrebom baze podataka i drugih računalnih alata i alata za i poslovno izvješćivanje organizacije mogu iskoristiti podatke koje prikupe za učinkovitiji rad i bolje donošenje odluka i mogu postati agilnije i skalabilnije. Optimizacija pristupa i propusnosti podataka od ključne važnosti za poduzeća danas jer je potrebno pratiti veću količinu podataka. Od ključne je važnosti imati platformu koja poduzećima može pružiti izvedbu, skalabilnost i agilnost koja im je potrebna kako rastu i razvijaju se.
Samoposlužna baza podataka ima potencijal značajno pridonijeti tim mogućnostima. Budući da samoposlužne baze podataka automatiziraju skupe, dugotrajne ručne procese, pružaju poslovnim korisnicima slobodu da se proaktivnije bave svojim podacima. Budući da imaju izravnu kontrolu nad mogućnošću izrade i upotrebe baza podataka, korisnici dobivaju kontrolu i autonomiju uz održavanje važnih sigurnosnih standarda.
Današnje velike poslovne baze podataka često podržavaju vrlo složene upite i od njih se očekuje da daju gotovo trenutačno odgovore na te upite. Zbog toga se od administratora baza podataka stalno traži da primjenjuju različite metode za poboljšavanje izvedbe. Neki zajednički izazovi s kojima se suočavaju uključuju sljedeće:
Rješavanje svih tih izazova može zahtijevati puno vremena i onemogućiti administratorima baza podataka da se bave funkcijama od većeg strateškog značenja.
Samoposlužne baze podataka nedvojbeno su budućnost i nude zanimljive mogućnosti organizacijama koje žele upotrebljavati najbolju dostupnu tehnologiju baze podataka bez poteškoća pri pokretanju i radu te tehnologije.
Samoposlužne baze podataka upotrebljavaju tehnologiju u oblaku i strojno učenje za automatizaciju brojnih rutinskih zadataka potrebnih za upravljanje bazama podataka, kao što su prilagodba, sigurnost, sigurnosno kopiranje, ažuriranja i drugi rutinski zadaci upravljanja. Automatiziranje tih zamornih zadataka pruža administratorima baza podataka da se posvete zadacima od strateškog značenja. Mogućnosti samoposluživanja, samostalne zaštite i samostalnog popravka samoposlužnih baza podataka imaju potencijal revolucionirati način na koji poduzeća upravljaju svojim podacima i štite ih, što im omogućuje da ostvare prednosti po pitanju izvedbe, smanje troškove i poboljšaju sigurnost.
Prva autonomna baza podataka objavljena je krajem 2017., a nekoliko neovisnih analitičara iz djelatnosti brzo su prepoznali tehnologiju i njezin potencijalni utjecaj na računalstvo.